Prema pravnoj teoriji radnje koje se kvalifikuju kao uznemiravanje prava vlasništva mogu biti različite.
Uznemiravanje može da se zasniva na pozitivnoj radnji (činjenju) ili na nekom propuštanju (nečinjenju) trećeg lica da uradi ono na što bi, u pravilu, bio obavezan.Da li neka radnja, odnosno propuštanje predstavlja uznemiravanje određuje se zavisno od okolnosti svakog konkretnog slučaja. Nije bitno da li tuženi vrši uznemiravanje namjerno ili u uvjerenju da na to ima pravo.
U konkretnom slučaju je jasno da je tuženi propustio otkloniti buku koju proizvodi i u čijoj blizini se nalazi nekretnina u kojoj žive tužitelji, a koje uznemiravanje je utvrđeno kao protivpravno.Naime, odredbom člana 132. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 66/13 i 100/13 – ZSP) propisano je da ako treća osoba protupravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tužbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane. Kada je takvim uznemiravanjem prouzrokovana šteta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.
Odredbom člana 76. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH propisano je da se nekretninom ne smije služiti ni koristiti na način da zbog toga na tuđu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, čad, otpadne vode, buka i slično, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopuštenina osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).
U predmetu u kojem je ova kancelarija uspješno zastupala tužitelje u parničnom postupku 65 0 P 957612 22 P, a povodom Zaštite od uznemiravanja i naknade štete Općinski sud u Sarajevu, broj predmeta 65 0 P 957612 22 P je19.05.2023. godine donio Presudu kojom je obavezao tuženog da prestane uznemiravati tužitelje u izvršavanju njihovih vlasničkih prava na nekretnini – u naravi stambeni objekat i dvorište – na način da otkloni uzroke prekomjernih posrednih imisija i preduzme prikladne mjere da se ubuduće spriječe ili smanje prekomjerne imisije (buka) odnosno nastupanje štete, kao i da na ime nematerijalne štete odnosno duševnih bolova zbog umanjenja opće životne aktivnosti, svakom pojedinačno, isplati iznose od ukupno 7.500,00 KM uvećano za zakonsku zateznu kamatu počev od dana podnošenja tužbe tj. 29.03.2022. godine do konačne isplate, te da nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.414,20 KM, sve u roku od 30 dana.
Ako Vam je potrebno savjetovanje na temu Zaštite od uznemiravanja i naknade štete kao fizičko lice, društvo, član društva, direktor ili osnivač ili trebate advokata za korporativno pravo za svoje preduzeće ili za svoju poslovnu ideju, onda ste na pravom mjestu kod nas i možete kontaktirati naše advokate za korporativno pravo direktno putem telefona (+387 62 342 463), WhatsAppa, Vibera ili e-maila (rasid@haracic.ba).
